| Skrining karcinoma grlica materice u Srbiji |
|
Prof. dr Dimitrije Segedi PRIPREMA NACIONALNOG PROGRAMA ZA SKRINING KARCINOMA GRLIĆA MATERICE
Cervikalni karcinom je na drugom mestu u svetu po učestalosti u žena, a od njega je u 2005.godini prema podacima Svetske zdravstvene organizacije umrlo 250.000 žena od čega 80% u zemljama u razvoju. U Srbiji je karcinom grlića materice na trećem mestu po učestalosti pojavljivanja a četvrti po redu uzroka smrti među malignim oboljenjima u žena. Srbija ima najveću incidencu cervikalnog karcinoma u Evropi (24.3na 100.000 žena/god.). U tri regiona u Srbiji ova incidenca ide iznad 30. Mada su danas dobro poznati faktori rizika za nastanak cervikalnog karcinoma, rezultati primarne prevencije i ranog otkrivanja u Srbiji su slabi. Ovaj karcinom je jedan od retkih koji prvo razvija premaligne promene a ukoliko se one ne leče, nastaje invazivni karcinom. Naša zemlja ima dovoljan broj ginekologa (u odnosu na broj stanovnika više nego SR Nemačka) ali dosadašnji rezultati njihovog rada i organizacije zdravstvene službe u ovoj oblasti nisu zadovoljavajući. Srbija nema dovoljno edukovanih citopatologa koji bi vršili kontrolu rada i kvaliteta citoskrinera te se na ovome treba još dosta raditi u smislu edukacije kadrova tj. patologa. Uočavajući problem Ministarstvo zdravlja je u drugoj polovini 2006 godine imenovalo Posebnu radnu grupu od 9 članova za prevenciju karcinoma grlića materice. Za predsednika ove radne grupe imenovan je prof. dr Dimitrije Segedi specijalista ginekolog akušer iz Novog Sada. Kao prvi korak izvršena je analiza postojećih kadrovskih kapaciteta i opremljenosti određenim medicinskim aparatima i uređajima u ustanovama primarne zdravstvene zaštite. Zatim je sačinjen plan edukacije citoskrinera, kao predlog reorganizacije službe primarne zdravstvene zaštite u ovom segmentu. U Evropi je do sada 7 zemalja sprovelo skrining raka grlića materice. To su Danska, Finska, Švedska, Holandija, Velika Britanija, Mađarska i Slovenija. Bitna razlika u odnosu na našu zemlju je što su ove zemlje daleko bogatije od naše. Zbog toga treba pažljivo prema regionima izraditi preduslove (kadrovske, opreme, prostora,organizacije, edukacije, informisanost građana i drugo) za odvijanje skrininga. Ako bi se bez ovih preduslova počelo sa skriningom pretila bi opasnost da se potroši veliki novac a da rezultati budu slabi. Da bi se bolje upoznali sa organizacijom i vođenjem skrininga dva člana ove radne grupe u organizaciji Svetske zdravstvene organizacije su polovinom februara boravila u Ljubljani da bi se upoznali sa organizacijom i vođenjem skrininga koji je završen u Sloveniji pod nazivom ZORA. Slovenija ima dobro organizovanu državu, zdravstveni sistem i visok nacionalni dohodak po glavi stanovnika te je ovaj skrining bio uspešan, mada kolege iz Slovenije kažu da je mogao biti i mnogo bolji. Kolege iz Slovenije su voljni da pruže svu logističku pomoć koja je potrebna našoj zemlji a što su oni stekli vlastitim iskustvom. Na osnovu podataka Svetske zdravstvene organizacije, pravila Evropske unije i iskustva iz Slovenije dat je predlog da se sa skriningom raka grlića materice počne u onim regionima gde za to postoje uslovi, a da se u drugim regionima počnu stvarati kako kadrovski tako i materijalno organizacioni uslovi za ovaj projekt. Nosioci skrining programa treba da budu primarna zdravstvena zaštita tj. domovi zdravlja i lokalna zajednica. Nadamo se da će krajem godine (tamo gde budu postojali uslovi) početi i u našoj zemlji (shodno materijalnim uslovima) skrining raka grlića materice.
Novi Sad 12.03.2007.g. |